EGZEKUTIVNE FUNKCIJE – PAMĆENJE

263 Comments / Senzorna integracija

Pamćenje je proces u kom nervni sistem trajno (dugoročna memorija) ili privremeno (kratkotrajna odnosno radna memorija) skladišti podatke. Proces upamćivanja može biti svestan ili nesvestan, što zavisi od neuroplasticiteta nervnog sistema, kao i od stepena razvijenosti kognitivnih funkcija. Pored kratkoročnog I dugoročnog pamćenja poznato je i senzorno odnosno čulno pamćenje, kada se upamti samo sirova informacija bez obrade kongitivnih procesa. Najšire gledano proces pamćenja se sastoji od 4 faze:

1. Kodiranje – informaciju koju želimo upamtiti prvu ulazi u kratkotrajnu memoriju, gde se te informacije organizuju u smislen sled. Ovim procesom individua odbacuje nevažne I suvisle podatke i pridodaje određenu važnost informaciji. Svaka osoba ima jedinstven način kodiranja pohranjivanja informacija u dugoročnu memoriju. U početku okolina umnogo utiče na to šta će dete upamtiti, sazrevanjem egzekutivnih funkcija dete se osamostaljuje u načinu kodiranja informacije.

2. Konsolidacija – često smatram međufazom, proces u kome se postepeno formiraju I učvršćuju znanja i veštine. Ovim procesom se takođe postiže rezilijentnost usvojenog gradiva, tako da ne može biti potisnuto novim informacijama.

3. Skladištenje – proces zadužen za kvalitet kodiranja informacije što direktno utiče na zadržavanja informacije. Što dete bolje razume informaciju koju je potrebno upamtiti, to će je kvalitetnije kodirati i uskladištiti u dugoročnu memoriju. Sličan procesu konsolidacije, s tim da je neophodno uključivanje viših kognitivnih funkcija.

4. Reprodukcija – proces prizivanja informacija iz skladišta, iz dugoročne memorije u kratkoročnu memoriju. Što je znanje kvalitetnije kodirano, konsolidovano i uskladišteno to će dete lakše izvršiti ovaj proces.

Vežbe za razvoj pamćenja: Pred dete postaviti 4 predmeta koje dete posmatra neko vreme (do 2 min), kada dete skrene pogled zameniti ili ukoloniti jedan predmet i pitati dete da li je sve isto ili je nešto različito. Prikazati 4 jednostavne nacrtane figure koje dete posmatra neko vreme (do 2 minuta) i tražimo od deteta da reprodukuje figure na papiru. Umesto predmeta ili jednostavnih crteža detetu se mogu pokazati slike ukoliko je složeniji model vežbanja potreban. Kod stariji dece možemo i menjati raspored prostorije I položaj većih predmeta u prostoru (koji je od ranije poznat detetu) i pitati ga šta je drugačiji I tražiti da vrati predmete na svoje mesto.

Vežbe ritma su odlične za razvijanje pažnje i kratkoročne (radne memorije). Početi od tri takta – prim. leva ruka desna ruka leva ruka; leva ruka desna noga desna ruka… Ovom vežbom dete vežba usmeravanje pažnje, pamćenje, motoriku, auditivnu i vizuelnu percepciju. U skladu sa sposobnoćću I uzrastom deteta prilagođavati broj taktova. Takođe se mogu koristi didaktička sredstva poput metalofona, zvečke i slične zvučne igračke. Detetu ispričati kratku priču, pre toga zatražiti da je upamti, koju treba da ponovi sa što više detalja. Obratiti pažnju da aktivnosti, predmeti i likovi nisu strane detetu. Ovom vežbom se ojačava proces konsolidacije I proces reprodukcije. Takođe na ovaj način možemo pomoći detetu da savlada nepoznate pojmove ili utvrdi savladane pojmove npr. boje, oblike, životinje, povrće. Za svaki ključan detalj (upamćena životinja ili povrće) dete nagraditi.

Pamćenje kao egzekutivna funkcija se najviše razvija između šeste godine i dvanaeste godine, jer se oslanja na velikim broj kognitivnih funkcija i veštinom vladanja mentalnih procesa. To ne znači da treba zapostaviti stimulaciju pamćenja, kod deteta možemo svakodnevno uticati na razvoj pamćenja kroz jednostavne svakodnevne aktivnosti. Prim. Šta si sve upamtio sa spiska za kupovinu, sećaš li se koliko ima stepenika na ulazu u zgradu, koje boje si sve video na putu do vrtića i sl.

Literatura:

Snežana Nikolić, Danijela Ilić-Stošović, Snežana Ilić: Razvojna procena i tretman dece predškolskog uzrasta (Praktikum), Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2011.

Nedović, G., Rapaić, D.: Praktikum preventivno – korektivnog rada u osnovnoj školi, Beograd, 2012.

Bojanin, S: Tretman pokretom i savetovanje, Beograd, 2016.

Krstić, N.: Razvojna neuropsihologija. Beograd, 2008

263 thoughts on “EGZEKUTIVNE FUNKCIJE – PAMĆENJE”

  1. it is usually permanent.

    Subcutaneous vs Intramuscular Testosterone Injections

    # Subcutaneous vs Intramuscular Testosterone Injections

    Testosterone Replacement Therapy (TRT) is a treatment option for individuals experiencing hypogonadism, a condition characterized by inadequate levels
    of testosterone. This therapy aims to restore hormonal balance and improve symptoms such as fatigue,
    weakness, and low libido. Among the methods used to administer TRT, subcutaneous
    and intramuscular injections are the most common. Understanding the differences between these two methods can help individuals make informed decisions about their treatment.

    ## Intramuscular and Subcutaneous Injections

    ### Intramuscular Injections

    Intramuscular (IM) injections involve administering
    testosterone directly into a muscle mass, typically the
    deltoid (shoulder) or gluteal muscles. This method is commonly used for its effectiveness in delivering consistent testosterone levels over time.
    The hormone is absorbed into the bloodstream and distributed throughout the body, providing a steady supply that mimics the body’s natural production of testosterone.

    Advantages of IM injections include:
    – Consistent testosterone levels.
    – Reduced frequency of administration (every 4-6 weeks).
    – High bioavailability due to direct absorption into systemic circulation.

    However, IM injections require medical supervision and may carry risks such
    as injection site reactions or anaphylaxis, which can be rare but potentially serious.

    ### Subcutaneous Injections

    Subcutaneous (SC) injections involve placing testosterone pellets just
    beneath the skin. These pellets dissolve at a controlled rate,
    releasing testosterone into the bloodstream over
    several weeks. This method offers more flexibility in dosage adjustment and is often preferred by individuals who wish to manage their TRT closely without frequent medical supervision.

    Advantages of SC injections include:
    – Adverse effect profile is generally favorable.

    – Allows for precise control over hormone levels.
    – No needle into muscle tissue, reducing potential discomfort.

    Challenges with SC injections may include the need for regular
    monitoring of testosterone levels and potential
    side effects such as skin changes or lipodystrophy (fat loss under the injection site).

    ## Comparative Study of Subcutaneous and Intramuscular Methods

    ### Effectiveness
    Both methods are effective in restoring testosterone levels, but they differ in how quickly and consistently they achieve this.

    IM injections provide a more immediate and sustained release, whereas SC injections offer a smoother, prolonged
    release.

    ### Frequency of Administration
    IM injections require less frequent administration (every 4-6 weeks), whereas SC injections
    can be given every few weeks depending on the individual’s needs and dosage.

    ### Convenience and Patient Preference
    SC injections are often preferred due to their convenience and reduced discomfort compared to IM injections.
    However, they may require more frequent monitoring of hormone levels.

    ## Hematocrit Response for Patients on TRT

    Hematocrit is a blood test that measures the
    proportion of red blood cells (RBCs) in the blood. In some cases, TRT can affect this level.
    Subcutaneous injections may influence hematocrit differently
    than intramuscular ones, potentially affecting patient outcomes and monitoring requirements.

    ## How to Administer Subcutaneous Injections

    Administering SC injections correctly is crucial to avoid complications.

    Proper technique includes:
    1. Choosing an appropriate injection site on the abdomen or thighs.

    2. Using a sterile needle and observing proper hygiene practices.

    3. Injecting at a 45-degree angle to ensure correct placement of
    the pellet.

    By following these steps, patients can safely manage their SC injections and maintain consistent testosterone levels.

    ## Conclusion

    Choosing between subcutaneous and intramuscular testosterone injections involves considering factors such as convenience, frequency of administration, and personal preference.
    Both methods have their advantages and may be suitable for different individuals.
    Proper monitoring and medical supervision are essential to ensure the effectiveness and safety of TRT.

    Patients should consult with their healthcare providers to determine which method
    best aligns with their treatment goals and lifestyle.

    Here is my site; it is usually permanent.

    Reply

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *